sábado, 13 de julio de 2019

Calco Sintáctico guaraníme (V Congreso Avañe´ë Kuaareka Aty)


Calco Sintáctico guaraníme
(V Congreso Avañe´ë Kuaareka Aty)
                                    
         Paraguái niko tetã iñe’ë mokõiva. Castellano ha guaraní ymaite guivéma oikovéva oñondive, ojoykére ha upévagui oike ojopype ohóvo.Ñe’ënguéra peichagua oñomyangekói, oike’imi katuete ojoysyrýpepe.
Ndaipóri voi niko ñe’ë imarã’ÿva.Oreko katuete ñe’ë oipurúva ambue ñe’ëgui noïriramo jepe ojoypýpe, ojoykére.
Paraguáipe katu pe castellano ipu’akaite guraníre ko´ága rupi hóvo. He´ë ymaite guivéma voy niko mbeguekatúpe omoinge ohóvo iñe´ë ñane ñe´ëme ha mbeguekatúpe avei heko guarani retepýpe ha omoambue ohóvo iñe’ëjoajungatúpe.
Kóva hína pe calco sintáctico oje´eha. Ojehu pe oñembohasáramo peteï ñe’ë reko ambue ñe’ë rekópe.
Ko’açaite ramo hína ko ñane retãme, ñane ñe’ë guaraní oipurueterei pe calco sintáctico, he´ë, ipuruharakuéra aje. Kóva jahechakuaa ñahendukuévo ñande rapichakuéra oñe’ëramo oñondive ha avei ñamoñe´ënguévo haiharakuéra remiñotŷngue.
         Py’ÿinte ñahendu ñande rapicha he’iramo, araka´épa jarekóta peteï pytu´u, he´irängue. Araka´épa japytu´umíta, térä, araka´épa ipa´ümíta ñandéve.
         Ñahendúva avei: Ikatúpa ajapo porandu, oipurängue. Ikatúpa amba´eporandu, Amba´eporandusetépa che, tamba´e porandumína         .
         Ymámi niko ñande jarýi, ñande sy he´imiva´erä ñandéve, Ñanndejára tanderovasa che memby, Ñandejára tanemohesäi tapia che memby, hendaguépe ko´áça jaipuru, tovasa, tesäi, ko´äva pe whatsApp pe jajuhukuaae ha jahechakuaa pe castellano ñandeguerahaitema ohóvo hekópe ha ñande katu ha´ete ku ñane apytu´ü kane´öva, ate´ÿva ko´áça rupi, jaháma chupe mbykyhápe.
         Oje´e avei Heta vy´apavë (Muchas felicidades); kóvarängue niko ikatu ja´e rombovyapavë, tandevy´apavë, ajépa.
         Ha jaikétaramo jehaipyrépe jahechakuaáta, Kalaíto Pombérope (1983)  karai Tadeo Zarratea rembiapokuépe avei oïha sa´imi ramo jepe, ipype jajuhúta avei, ha péicha he´i.


                                              
*Oikuaa haçua ñande py´a.( 41)
Ñandepy´akuaa haçua
         Jajepovyvyvévo jahávo jajuhu Pore'ÿ rapépe (2016), mombe´upuku, Hugo Centurión rembiapokuépe.
*Ojapo'ÿre pararä  ( hg30)
Omopararä´ÿre
*Oguereko katupyry omombe´u haçua ohechava´ekue. (hg36)
Ikatupyry omombe´u haçua ohechava´ekue
*Oguereko katï (hg50)
Ikatï
*Áça peve oï kyhyje (hg55)
Áça peve ojekyhyje
         Jahajahavévo ñaína jajuhu kuatiahaipyre Popularpe: Laura ojapo tesapo´ë, ha ombohéra tuicha hogue 14pe, ako 01-08-18 ramo-, péva hina omoïrangue, Lauura oporohesapo´ë.
*Ñande jaju Paraguarígui jahekávo mba´apo.
Ñande jaju Paraguarígui maba´apo rekávo. (Populín 13.11.18)
         Ipahaitépe jaikemíta ñe´ëasápe, amombe´umi haçua peëme ajuhuvaékue aipa´ümby mimívo GUNTER ARARO´Y (El invierno de Gunter) karai Juan Manuel Marcos rembiapokue Catellanope ha omoñe´ëasava´ekue kuñakarai Lourdes Rios González, ko´ä ñe´ëaty, che ndajuporäiva ipype.
*Reguerekova´ekue heta akähatä (PAG 41)
Neakähatä heta va´ekue
*... ome´ëva chéve ahay´o rasy ( pág. 50)
Chemboagy´orasýva
*Ojapohína jetypeka arandu barroco colonial rehegua
Ojetypekahína arandu barroco colonial rehe.
*Oñandu rete ro´y(80)
oñandu hete ro´y, térä hete ro y
*Pe tuvicha oity peteï ñemaña mbarete upe aty ári (98).
Pe mburuvicha omaña hatä upe aty ári
*Ome´ë jepopete´i kyre´ÿ umi moiköi kuimba´épe(99)
Ojepopete´i kyre´ÿ umi moköi kuimba´épe
* Pe mbo´ehára ojerure chéve pejapo haçua porandu chéve (100)
Pe mbo´ehára ojerure pe mba´eporandu haçua chéve
* Verónica oñemoï peteï py´ápe(100)
* Verónica oñembopy´a peteï.
* Alberto nde reguereko sa´i tembiasakue arandu.
Alberto sa´i ne rembiasakue arandu.
ko ipahapegua ahejáta peëme pemoï poräve haçua.
* Ndaikuaái pe mbo´ehao aravo ohejánepa chéve pa´ü amba´apo haçua
         ko´ä mba´e amombe´úva peëme chepy´apy, orepy´apy Guaraní Ñe´ë       Rerekuapavëme, ha roñeporandu ikatuva´eräpa ñambojevy jey ijysyry teépe ko ñane ñe´ë ha anive jaiko jaikutu jahávo hi´ánga mbytetépe ñane avañe´ë ha mbeguekatúpe ñamokangyve jahávo hekotee.
Aguyjete peëme cherendumihaguére.

Feliciano Acosta

No hay comentarios:

Publicar un comentario